Informatička Akademija
Sve o informatičkoj Akademiji
Pročitaj više
O Fondaciji
Sve o Fondaciji "Zajednički put" iz Prijedora
Pročitaj više
Škola stranih jezika
Sve o Školi stranih jezika
Pročitaj više
Zaštitna radionica
Sve o Zaštitnoj radionici Prijedor
Pročitaj više
Semira Hoffmann
Semira Hoffmann - Osnivač i donator Fondacije
Pročitaj više
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • Informatička Akademija
  • O Fondaciji
  • Škola stranih jezika
  • Zaštitna radionica
  • Semira Hoffmann

"Otkrivanje metode za učenje stranog jezika je, bez ikakve sumnje, jedna od najboljih stvari koja mi se ikada desila. Učiti jezike je razveseljavajuće iskustvo. Nisam to činio tako što sam prosto sjedio kod kuće i blijedo gledao u glagolske tablice. Činio sam to tako što sam izlazio napolje i živio", kaže Luka Lamparijelo, Italijan koji je naučio 11 stranih jezika.

Luka Lamparijelo je Italijan i fenomen sam po sebi. Taj čovjek je u poslednjih 25 godina naučio jedanaest stranih jezika, verovali ili ne, i sve ih govori tečno.

Nedavno je objavio tekst u kojem je izložio pouke koje je izvukao iz učenja svih jedanaest jezika, iz svakog po jednu, ali se u pisanju nije koncentrisao na to da onima koji žele da idu njegovim putem da iluziju postojanja "čarobnog štapića" već da predoči postojanje jedanaest ozbiljnih, suštinskih lekcija koje je naučio a koje su ključne za ovladavanje stranim jezikom.

Nije stvar u pitanju "kako" već "zašto".

Njegov tekst vam prenosimo u skraćenoj verziji. Sve što nadalje budete pročitali je prevod onoga što je napisao. Beskrajno je korisno.

 

ENGLESKI

Pouka:. Imati nekoga ili nešto što će ti pomoći u tom procesu je dobra stvar, ali pronađi vodiča a ne instruktora.

Objašnjenje: Engleski je već bio svjetski jezik kada sam 1991. napunio deset godina. Učenje engleskog je bilo obavezno. Prvobitno sam se mnogo mučio. Nije mi se sviđao nastavnik, gramatička objašnjenja su me zbunjivala, a materijal je bio monoton. Mislio sam da ga nikada neću naučiti. Onda su moji roditelji odlučili da zaposle privatnog tutora. Ja sam imao trinaest a ona je bila predivna. Nije mi prosto davala instrukcije, već mi je pomogla da otkrijem jezik - izvela me je na pravi put koji je vodio ka njegovom učenju i, što je najvažnije, ka tome da ga zavolim.

Počeo sam da čitam mnoštvo knjiga na engleskom. Tetka mi je kupila kolekciju "Hardijevih dečaka" za rođendan i poslije toga nije bilo povratka. Kombinacija čitanja knjiga, gledanja filmova i pričanja sa tutorom jednom nedeljno u periodu od dvije godine se isplatila. Kada sam napunio petnaest engleski sam govorio tečno, i imao izražen američki akcenat.

 

FRANCUSKI

Pouka: Jezik je kapija ka cijelom svijetu koji je vrijedan istraživanja. Zato spusti gard i zaljubi se! U jezik, u zemlju, u osobu, ili čak i u hranu. Nema bolje motivacije od toga!

Objašnjenje: Počeo sam da učim francuski otprilike u isto vrijeme kad i engleski, i naletio sam na mnoštvo sličnih problema. Sve se to promijenilo kada sam napunio četrnaest godina, i kada otkrio da mogu da gledam francusku televiziju. Počeo sam da je gledam dva sata dnevno nakon večere. Kada sam napunio petnaest već sam tečno govorio francuskim jezikom. Nekoliko sati televizije postiglo je više nego prethodne tri godine u školi.

 

NJEMAČKI

Objašnjenje: Njemački jezik je bio prvi koji sam počeo da učim potpuno samostalno. Ne sjećam zbog čega sam tačno krenuo na to putovanje, ali se sjećam da nisam imao pojma kako da učim njemački. Nekoliko mjeseci sam proveo koristeći prašnjavu gramatiku iz babine biblioteke. Gotska slova koja su se spuštala niz strane su me tjerala da neprestano ponavljam prazne gramatičke vježbe. Brzo sam izgubio volju.

Ali, onda sam na TV video najavu za obrazovnu emisiju o četiri jezika i odlučio sam da joj dam šansu. Onda sam pronašao sopstveni metod: specijalnu tehniku kojom mogu da upijem osnovne obrasce svakog jezika na prost, prirodan i zabavan način.

 (Njegov metod je sledeći. Prvo, četiri komponente su potrebne za učenje jezika, a to su: slušanje, ponavljanje, zapisivanje i prevođenje sa svog na jezik koji učite, nikako ne obrnuto, pošto je obrnuto beskorisno. Drugo, učite postepeno, jer se brzo naučeno lako zaboravlja; dakle, učite regularno i neprestano, ali pomalo.

Treće, razvijajte lingvističko jezgro u prvih 8-12 meseci, a tek posle toga razmišljajte o kvantitetu vokabulara. Četvrto, spremajte i trenirajte svoj mozak za primanje sadržaja; upijajte zvukove i suštinu jezika, jer je učenje lakše ako razumijete ono što učite.)

 

.

ŠVEDSKI

Pouka: Počnite da radite na izgovoru od samog početka da bi izbegli razvijanje loših navika. Budite fleksibilni. Ako jezik ima idiosinkrazijske osobine, radite na tome još intenzivnije.

Objašnjenje: Razmišljao sam o tome da počnem da učim neki skandinavski jezik već duže vreme kada mi je moja ondašnja devojka platila kurs za švedski za rođendan. Švedski zvuči neverovatno muzikalno za moje uši zbog svoje čudne intonacije, ali sam se dosta mučio u početku.

2004. godine sam otišao u Stokholm po prvi put i momentalno sam se zaljubio u švedsku kulturu. Nastavio sam pričam švedski, uglavnom sa Norvežanima, i da gledam filmove i čitam knjige- uglavnom trilere, pošto su Skandinavci izvrsni u tome. Najbolje od svega? Ako znate švedski, većina Skandinavaca će vas razumeti, i odjednom imati pristup celoj jednoj fascinantnoj kulturi i načinu razmišljanja.

 

RUSKI

Pouka: Ako se spremate da od nekog jezika dignete ruke, počnite da tragate za nečim što će vam ponovo raspaliti želju da ga naučite. Posetite tu zemlju, upoznajte nekoga, pogledajte film. Objašnjenje: Nakon nekoliko romanskih i germanskih jezika, poželeo sam nešto novo. Ruski mi je delovao egzotično: neverovatno bogat, elegantan i intrigantno složen. Razmišljanje na ruskom mi je bilo ravno rješavanju matematičke zagonetke za svaku rečenicu. Mom zapanjenom mozgu je bilo nejasno kako se sami Rusi sa tim bore svakog dana. Nisam imao nikoga ko bi mi pomogao, i posle osam mjeseci počeo sam da razmišljam o tome da je možda bila greška što sam uopšte počeo da učim ruski. Jedva da sam napravio ikakav napredak.

Naredne tri godine sam se njime slabo bavio, a onda sam na Jutjub okačio video na kojem govorim ruskim. Odziv me je zaprepastio. Ni u svojim najluđim snovima nisam očekivao da će toliko mnogo ljudi ostavljati tako entuzijastične komentare. Rusi misle da je njihov jezik težak i nepristupačan, pa se zato oduševe kada čuju da neko sa strane prozbori par rečenica. Posle toga sam redovno počeo da pričam ruski i da se polako krećem kroz ruski gramatički lavirint.

Pričati mnogo jezika nije i ne treba da bude intelektualna izvedba. To je čin ljubavi prema sebi i drugima koji vam pomaže da otkrijete zapanjujuću raznolikost ljudske prirode, kao i višestruke aspekte sopstvene ličnosti. Svima koji me pitaju zbog čega volim da učim toliko mnogo jezika, uvek odgovaram: "Ne živim da učim jezike, učim jezike da bih mogao da živim boljim životom".

Ovo su samo neki od primjera jezika koje je Luka uspješno savladao.

(Telegraf.rs / Izvor: Babbel.com)