Informatička Akademija
Sve o informatičkoj Akademiji
Pročitaj više
O Fondaciji
Sve o Fondaciji "Zajednički put" iz Prijedora
Pročitaj više
Škola stranih jezika
Sve o Školi stranih jezika
Pročitaj više
Zaštitna radionica
Sve o Zaštitnoj radionici Prijedor
Pročitaj više
Semira Hoffmann
Semira Hoffmann - Osnivač i donator Fondacije
Pročitaj više
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • Informatička Akademija
  • O Fondaciji
  • Škola stranih jezika
  • Zaštitna radionica
  • Semira Hoffmann

Volonterski rad u najširem smislu definiše se kao neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti svoje zajednice i cijeloga društva. Volonteri su svuda prepoznati kao najvažniji resurs za sprovođenje promjena. Da li je i kod nas tako?

U sklopu projekta „Volonter za inkluzivnu i pristupačnu budućnost“ udruženje građana „Zajednički put mladih“ uradilo je istraživanje o volonterizmu u gradu Prijedoru. Istraživanje je provođeno, tokom mjeseca decembra, putem društvenih mreža, kroz sastanke sa volonterima i organizatorima volontiranja, kao i udruženjima koja okupljaju mlade osobe s invaliditetom. Cilj ankete je dobiti povratnu informaciju od građana sa područja našeg grada, a na taj način ujedno promovisanje volonterizma.

Anonimne ankete su popunile 52 osobe starosne dobi od 12 do 49 godina, različitog nivoa obrazovanja, a učestvovao je jednak broj ženskih i muških ispitanika. Rezultati ankete pokazuju da su osobe ženskog pola zainteresovanije za volontiranje u odnosu na muški pol. Anketa je pokazala da ispitanici znaju šta je to volonterski rad, te da je većina njih  prve informacije o volonterizmu dobila u školi. Najčešći motiv za volontiranje je to što žele pomoći drugim ljudima i što se zbog toga osjećaju korisno, nešto manji broj je onih koji žele tim putem da stiču nova znanja i imaju slobodnog vremena.

Od ukupnog broja(52) ispitanika, više od polovine (27) ne žele se uključivati u volonterske akcije, a najveća zainteresovanost je za jednokratne volonterske akcije, a što se tiče vremena odvojenog za volontiranje najčešći odgovor je jedan put mjesečno. Njih 62,5% smatra da okolina ne cijeni dovoljno volonterski rad, a čak njih 41% kažu da ne znaju kome da se obrate ako žele volontirati. U prilogu je i grafički prikaz odgovora na anketu.

Iako praksa volonterskog rada postoji, može se reći da je svedena na nivo pojedinačnih iskustava koja se uglavnom realizuje kroz saradnju sa nevladinim organizacijama ili individualno. Sprovedena istražvanja pokazuju da u svim oblastima društvenog sistema postoji potreba za volonterskim radom, ali je neophodno osigurati afirmaciju volonterizma kao socio-ekonomskog resursa na svim nivoima. Potrebno je prepoznati volonterski rad  u funkciji sticanja znanja i vještina volontera i povećanja zapošljivosti. Jedan od zadataka organizacija nevladinog sektora je animiranje građana da uzmu veće učešće u procesima volonterizma. Promocija volonterizma zato postaje jedan od najbitnijih procesa u građanskom društvu usmjeren na razvoj aktivizma, solidarnosti i tolerancije, a posljedično i povećanje kvaliteta života i stabilnosti samog društva.